Oto Rebula (Banja Luka, 14. avgust 1921. – Beograd, 11. jul 2001.) bio je jugoslovenski i srpski atletičar, specijalista za desetoboj, učesnik Olimpijskih igara 1948. u Londonu i 1952. u Helsinkiju. Bio je član Partizana, a na Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. godine bio je nosilac zastave Jugoslavije na ceremoniji otvaranja.
Poreklo i detinjstvo
Oto Rebula rođen je 14. avgusta 1921. godine u Banjoj Luci, tada u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Poticao je iz slovenačke porodice.
Njegov otac Vinko Rebula bio je poreklom iz Komna kod Sežane, dok je majka Kristina, rođena Fakin, poticala iz Škrbine kod Sežane. Roditelji su se upoznali u Trstu 1917. godine. Vinko je iste godine dobio službu u Banjoj Luci, gde je porodica nastavila da živi i posle završetka Prvog svetskog rata. Kasnije je radio kao nadzornik rudnika uglja na planini Borje kod Maslovara.
Oto je imao dvojicu starije braće, Borisa, rođenog 1919, i Eduarda, rođenog 1920. godine. Obojica su tokom Drugog svetskog rata učestvovala u Narodnooslobodilačkom pokretu, a nakon rata postala oficiri Jugoslovenske narodne armije.
Obrazovanje
Rebula je završio Veliku realnu gimnaziju u Banjoj Luci 1941. godine.
Njegov ulazak u atletiku bio je prilično neobičan. Pre odlaska na školovanje u Italiju nije se ozbiljnije bavio sportom. Tokom Drugog svetskog rata dospeo je u Rim, gde je studirao na Accademia della GIL (Gioventù Italiana del Littorio), visokoj školi za fizičku kulturu koju je organizovala italijanska fašistička država za obrazovanje budućih nastavnika fizičkog vaspitanja.
Školovanje je obuhvatalo više sportskih disciplina, među kojima atletiku, gimnastiku, biciklizam i plivanje. Upravo je u tom periodu Rebula počeo ozbiljno da se bavi atletikom.
Prema biografskim podacima objavljenim u publikaciji „Slovenci u hrvatskom sportu“, u školskoj 1942/43. godini postigao je najbolje rezultate među svim studentima na završnim praktičnim ispitima.
Atletika i desetoboj
Rebula se opredelio za desetoboj, jednu od najzahtevnijih atletskih disciplina. Desetoboj objedinjuje deset različitih takmičarskih disciplina i zahteva izuzetnu kombinaciju brzine, snage, izdržljivosti i tehničke sposobnosti.
Takmičar tokom dva dana nastupa u:
- trci na 100 metara,
- skoku udalj,
- bacanju kugle,
- skoku uvis,
- trci na 400 metara,
- trci na 110 metara sa preponama,
- bacanju diska,
- skoku s motkom,
- bacanju koplja,
- trci na 1.500 metara.
U posleratnom periodu Rebula je postao jedan od najboljih jugoslovenskih višebojaca.
Njegov najbolji rezultat u desetoboju iznosio je 6.447 bodova, ostvaren 1952. godine.
Posleratna Jugoslavija
Posle završetka Drugog svetskog rata Rebula je nastavio atletsku karijeru u novoj Jugoslaviji.
Bio je član Partizana iz Beograda, jednog od najvažnijih sportskih društava tadašnje države.
U posleratnoj jugoslovenskoj atletici desetoboj je zahtevao izuzetnu svestranost, jer su mogućnosti za treniranje i opremu bile znatno skromnije nego u najvećim evropskim atletskim centrima.
Rebula je, uprkos tim okolnostima, uspeo da dostigne međunarodni nivo.
Olimpijske igre 1948.
Oto Rebula bio je član jugoslovenske olimpijske reprezentacije na Letnjim olimpijskim igrama u Londonu 1948. godine.
Takmičio se u desetoboju, ali nije završio takmičenje. Zvanični olimpijski podaci vode njegov rezultat kao DNF (Did Not Finish).
Jugoslavija je na tim Igrama nastupila u veoma složenim posleratnim okolnostima, svega tri godine nakon završetka Drugog svetskog rata.
Samo učešće na Olimpijskim igrama bilo je značajno za jugoslovensku atletiku, koja je tek obnavljala međunarodne sportske veze.
Olimpijske igre u Helsinkiju 1952.
Četiri godine kasnije Rebula je ponovo postao član jugoslovenskog olimpijskog tima.
Na Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. godine nastupio je u desetoboju i završio takmičenje na 15. mestu.
To je bio njegov najbolji olimpijski plasman.
Na istim Igrama ostvario je i posebno priznanje: bio je nosilac zastave Jugoslavije na ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara. Zvanični spiskovi jugoslovenskih olimpijskih zastavonoša potvrđuju da je Rebula predvodio jugoslovensku delegaciju na otvaranju Igara 1952. godine.
Time je postao deo istorije jugoslovenskog olimpijskog pokreta, jer je pripala čast da na najvećoj svetskoj sportskoj smotri nosi zastavu države.
Takmičenje u međunarodnoj atletici
Rebulini rezultati nisu bili ograničeni samo na Olimpijske igre. Nastupao je na međunarodnim atletskim takmičenjima tokom posleratnih godina.
Sačuvani rezultati iz međunarodnih takmičenja pokazuju da je nastupao u desetoboju i pojedinačnim disciplinama koje su činile višeboj. Na evropskom prvenstvu u Briselu 1950. godine, na primer, njegov rezultat u trci na 1.500 metara u okviru desetoboja iznosio je 5:11,0, čime je završio kao 12. u toj disciplini među učesnicima desetoboja.
Njegova karijera pripada generaciji atletičara koja je postavljala temelje posleratne jugoslovenske atletike.
Sportska svestranost
Posebnost Ota Rebule bila je u tome što je njegov sportski razvoj počeo relativno kasno.
Za razliku od današnjih vrhunskih višebojaca, koji se za desetoboj često specijalizuju od najranije mladosti, Rebula je ozbiljnije ušao u sport tek tokom školovanja u Italiji.
Obrazovanje na sportskoj akademiji omogućilo mu je da razvije široku bazu sposobnosti. Desetoboj mu je odgovarao upravo zato što je zahtevao kombinaciju različitih atletskih kvaliteta.
Njegov rezultat od 6.447 bodova iz 1952. godine predstavlja najznačajniji individualni rezultat koji se vezuje za njegovu atletsku karijeru.
Partizan
Rebula je bio član Partizana iz Beograda, koji je u prvim posleratnim decenijama postao jedno od najvažnijih sportskih društava u Jugoslaviji.
U okviru Partizana razvijao se veliki broj atletičara koji su predstavljali Jugoslaviju na međunarodnim takmičenjima. Rebula je pripadao prvoj generaciji sportista ovog kluba i predstavljao je klub na najvišem međunarodnom nivou.
Kasniji život
Nakon završetka takmičarske karijere Rebula je ostao povezan sa sportom i fizičkom kulturom.
Njegova biografija obuhvata nekoliko veoma različitih istorijskih perioda: rođen je u Kraljevini SHS, sportski se formirao tokom Drugog svetskog rata, najveće uspehe ostvario u socijalističkoj Jugoslaviji, a život završio u Srbiji krajem 20. veka.
Preminuo je 11. jula 2001. godine u Beogradu, u 79. godini života.
Značaj i nasleđe
Oto Rebula danas nije među najpoznatijim imenima jugoslovenske atletike, ali njegovo mesto u istoriji sporta je značajno iz nekoliko razloga.
Bio je dva puta olimpijac, učestvovao je na Olimpijskim igrama u Londonu 1948. i Helsinkiju 1952. godine, a na drugim od tih Igara zauzeo je 15. mesto u desetoboju.
Posebno mesto zauzima činjenica da je 1952. godine nosio zastavu Jugoslavije na otvaranju Olimpijskih igara.
Njegov život takođe pokazuje koliko je sport u Jugoslaviji posle Drugog svetskog rata bio povezan sa širim procesima obnove države i stvaranja novog sportskog sistema. Rebula je pripadao generaciji koja je gotovo od početka gradila međunarodni položaj jugoslovenske atletike.
Osnovni podaci
| Podatak | Informacija |
|---|---|
| Ime i prezime | Oto Rebula |
| Rođen | 14. avgust 1921. |
| Mesto rođenja | Banja Luka |
| Umro | 11. jul 2001. |
| Mesto smrti | Beograd |
| Sport | atletika |
| Disciplina | desetoboj |
| Klub | Partizan Beograd |
| Olimpijske igre | London 1948, Helsinki 1952 |
| Olimpijski plasman | 15. mesto u desetoboju, Helsinki 1952. |
| Lični rekord u desetoboju | 6.447 bodova |
| Posebno priznanje | nosilac zastave Jugoslavije na otvaranju OI 1952. |
| Reprezentacija | Jugoslavija |
